Vremenska situacija u Hrvatskoj kakva je bila zadnjih nekoliko dana donijela je neke ekstremne situacije kako u meteorološkom tako i elektroenergetskom pogledu. Podsjetimo, genovska ciklona koja je pogodila Hrvatsku uzrokovala je kišu, koja se na pojedinim područjima smrzavala u dodiru s tlom (tzv. ledena kiša) te iznimno jako jugo koje je izazvalo probleme prvenstveno u obalnim područjima. Posebno je obilnim kišama pogođeno splitsko područje gdje su pale rekordne količine kiše.
Sve navedeno je pogodovalo obaranju dnevnog, odnosno satnog rekorda u proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora energije elektroenergetskog sustava Hrvatske.
Prema preliminarnim podacima za nedjelju 6. prosinca 2020. hrvatske hidroelektrane su proizvele ukupno preko 30 GWh, pri čemu je proizvodnja dostizala i skoro 1400 MWh/h.
Nije izostala niti proizvodnja u novim obnovljivim izvorima energije, koji su proizvodili čak 843 MWh/h među kojim treba izdvojiti vjetroelektrane, koje su uz trenutnih oko 800 MW instaliranih kapaciteta, postigle maksimalnu satnu proizvodnju od oko 717 MWh/h, dok je trenutna proizvodnja dosegla i 731 MW.
Ukupno je tako proizvodnja u tradicionalnim i novim obnovljivim izvorima energije bila oko 48 GWh, što je više nego što je bila potrošnja hrvatskog EES-a na navedeni dan (oko 47 GWh), te je pri tom maksimalna satna proivodnja iz svih OIE bila preko 2100 MWh/h.
Kako su se navedene rekordne proizvodnje dogodile kroz nedjelju kad je potrošnja uobičajeno najmanja (dnevni maksimum od oko 2250 MWh/h), hrvatska prijenosna mreža je stavljena na ozbiljnu kušnju da se osigura prihvat tolikih količina proizvodnje, odnosno izvoz viška u susjedne države. U kategoriju rekorda spada i to da je hrvatski EES, koji je pretežno uvozni te pokriva 20-40% godišnje potrošnje uvozom električne energije, kroz nedjelju izvozio i preko 1100 MWh/h. Poteškoće su zadavali kvarovi u prijenosnoj mreži uzrokovani orkanskim jugom, na čijem se otklanjanju još uvijek radi.
Jučerašnja pogonska situacija može se promatrati i kao ozbiljan test uživo za neke ekstremne situacije koje se promatraju za potrebe razvoja prijenosne mreže. Takve situacije su rijetke, ali HOPS na njih mora imati spreman odgovor. Potreban odgovor na to pitanje je utoliko potrebniji u kontekstu visokih iznosa zahtjeva za priključenje novih OIE na dalmatinskom području gdje se sve češće nameće pitanje koje su granice novih priključenja na mrežu koje hrvatski EES može podnijeti bez značajnog ojačavanja prijenosnih puteva vrlo visokog napona? Odgovor je složen i zahtjeva međusobno razumijevanje operatora prijenosnog sustava, proizvođača električne energije, zakonodavca i energetskog regulatora.