Povijest

Preoblikovanje Društva u HOPS d.d. Temeljem Zakona o tržištu električne energije (NN 111/2021) i Odluke o preoblikovanju Skupštine HOPS-a (HEP d.d.), Trgovački sud u Zagrebu donio je Rješenje o upisu u sudski registar preoblikovanja društva s ograničenom odgovornošću u dioničko društvo Hrvatski operator prijenosnog sustava d.d.

Završena izgradnja postrojenja statičkog kompenzatora (SVC) u TS Konjsko, najsnažnijeg i najsuvremenijeg uređaja za dinamičku regulaciju napon i jalove snage u ovom dijelu Europe. Postrojenje je izgrađeno u okviru SINCRO.GRID projekta.

HOPS je certificirao svoj sustav upravljanja energijom prema normi ISO 50001:2018, koja je najrašireniji međunarodno prihvaćeni standard za upravljanje energijom, koji je primjenjiv na svaku organizaciju koja želi uvesti, održavati i neprekidno poboljšavati vlastiti sustav.

Predstavljena knjiga “Elektroprijenos Hrvatske u Domovinskom ratu 1990.-1998.”.u izdanju i nakladi Hrvatskog operatora prijenosnog sustava (HOPS-a) i suizdavača Hrvatskog-memorijalnog dokumentacijskog centra Domovinskog rata (HMDCR).

Hrvatsko dan unaprijed tržište električne energije povezano je preko granice zona trgovanja Hrvatske i Slovenije na europsko multiregionalno povezano tržište električne energije (MRC), što predstavlja prvi projekt takve vrste uspješno realiziran u Republici Hrvatskoj.

Operatori prijenosnog sustava i nominirani operatori tržišta elekrične energije Njemačke, Austrije, Češke, Rumunjske i Mađarske pokrenuli su 15. lokalni implementacijski projekt (eng. Local implementation project – LIP) kao dio EU projekta prekograničnog povezivanja unutardnevnih tržišta električne energije (engl. Cross Border Intraday Market Project-XBID) kojemu su se 22. kolovoza 2017. priključili i HOPS i Hrvatska burza električne energije d.o.o.

Hrvatski operator prijenosnog sustava d.o.o. (HOPS) uspješno je završio postupak ishođenja certifikata neovisnog operatora prijenosa (NOP) električne energije od Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA) nakon više od dvije godine rada na vrlo zahtjevnim poslovnim aktivnostima certifikacije u sklopu usklađivanja s tzv. „trećim paketom“ energetskih propisa Europske unije.

U sklopu usklađivanja energetskog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije u skladu s odredbama Direktive Europskog parlamenta i Vijeća br. 2009/72/EC, poduzeće za prijenos električne energije, koje je djelovalo u sastavu HEP Grupe pod imenom HEP-Operator prijenosnog sustava d.o.o., postaje funkcijski neovisno od ostalih članica HEP Grupe pod novim nazivom Hrvatski operator prijenosnog sustava d.o.o.

DV 220 kV Mraclin - Prijedor izgrađen je 1965. godine kao DV 220 kV Jajce – Mraclin te je kao takav služio za napajanje potrošača sjeverozapadne Hrvatske i Slavonije. DV 220 kV Jajce – Mraclin je tijekom Domovinskog rata, zbog oštećenja vodiča i porušenih stupova stavljen van pogona. Za potrebe napajanja grada Kostajnice, dionica dalekovoda od stupa broj 15 do stupa 85, korištena je pod naponom 35 kV do 2008. godine. Tijekom 2008. i 2009. godine dalekovod je osposobljen i 20. ožujka 2009. godine uključen je u pogon kao dalekovod Mraclin – Prijedor.

Osnovano društvo s ograničenom odgovornošću HEP – Operator prijenosnog sustava d.o.o. za prijenos električne energije i vođenje elektroenergetskog sustava.

Završena izgradnja TS 400/220/110 kV Žerjavinec. Iz NDC-a Zagreb ponovno povezane I i II sinkrona zona UCTE-a (sjevera i juga) koje su, zbog rata na području bivše Jugoslavije bile razdvojene 13 godina. Time je cijela kontinentalna Europa, s 450 milijuna ljudi u 22 države, postala jedno sinkrono elektroenergetsko područje s godišnjom potrošnjom električne energije od približno 2.300 TWh.

Hrvatski nezavisni operator sustava i tržišta d.o.o. započeo s radom. Obnovljena TS 400/110 kV Ernestinovo i približno 350 km visokonaponskih dalekovoda u Slavoniji i Baranji.

Osnovano društvo s ograničenom odgovornošću HEP – Prijenos d.o.o. u okviru HEP grupe. Započela izgradnja TS 400/220/110 kV Žerjavinec te obnova TS 400/110 kV Ernestinovo, nakon ratnih razaranja.

Pušten u pogon dvostruki vod 400 kV Tumbri (Zagreb) - Heviz (Mađarska).

Završetak izgradnje voda 400 kV Melina (Rijeka) - Tumbri (Zagreb).

Tijekom Domovinskog rata sustavno razarani i objekti prijenosne mreže. Oštećeni su dalekovod 400 kV Melina (Rijeka) - Konjsko (Split), trafostanice 400/110 kV Tumbri (Zagreb) i 400/220/110 Konjsko (Split), a do temelja je uništena TS 400 / 110 kV Ernestinovo (Osijek). Oštećeno je i mnogo drugih vodova i trafostanica.

Osnovana Hrvatska elektroprivreda kao javno poduzeće unutar koje je prijenosna djelatnost organizirana u okviru Direkcije za upravljanje i prijenos.

Područje Dubrovnika povezano sa srednjom Dalmacijom vodovima 110 kV.

U pogonu južna magistrala mreže 400 kV Mostar (Bosna i Hercegovina) - Konjsko (Split) - Melina (Rijeka) - Divača (Slovenija).

Mreža 400 kV izgrađena u obliku prstena koji povezuje sva područja tadašnje Jugoslavije. Stavljena je u pogon sjeverna magistralna linija mreže 400 kV Obrenovac (Srbija) - Ernestinovo (Osijek) - Tumbri (Zagreb) - Maribor (Slovenija), čime je slavonsko-baranjska mreža povezana sa središnjom Hrvatskom.

TS 400/110 kV Ernestinovo puštena u pogon.

Započeli radovi na izgradnji 400 kV mreže.

Pušten u pogon drugi vod 220 kV Đakovo - Tuzla (Bosna i Hercegovina).

U pogonu je TS 220/110 kV Đakovo vezana je na bosansku mrežu jednim vodom 220 kV prema Tuzli (Bosna i Hercegovina).

Područje Dubrovnika povezano je s Bosnom i Hercegovinom vodom 110 kV.

Stavljen je u pogon prvi vod 220 kV Zakučac - Senj (Brinje) - Zagreb, duljine 354 km, koji je povezao novu HE Zakučac (prva etapa, 2x108 MW), čime su povezani elektroenergetski sustavi Dalmacije i središnje Hrvatske. Spoj sa Slavonijom na hrvatskom području ostao je samo na razini 35 kV (vod Međurić - Nova Gradiška - Slavonski Brod).

Zbog značajnog rasta potrošnje električne energije uvodi se naponska razina 220 kV i započinje izgradnja 220 kV vodova.

U paralelni rad spojeni elektroenergetski sustavi zapadnog te središnjeg i istočnog dijela tadašnje Jugoslavije dvostrukim vodom 110 kV na trasi Jajce-Zagreb. Time je cijela tadašnja država imala jedinstveni elektroenergetski sustav na razini 110 kV. Hrvatski EES bio je grupiran u 3 dijela povezana preko Bosne i Hercegovine: slavonski, središnji i dalmatinski dio.

Početak prijenosa električne energije organizirane kao posebne i samostalne elektroprivredne djelatnosti u Hrvatskoj. Osnovano je poduzeće Elektroprijenos Split, koje djeluje na području Dalmacije, te Elektroprijenos Zagreb, čije je područje djelovanja Slavonija, središnja Hrvatska, Istra i Hrvatsko primorje. U pogonu je prva TS 110 kV u Slavoniji i Baranji (TS 110/30 kV Slavonski Brod.)

Stavljen u pogon dalekovodni potez 110 kV Mostar (Bosna i Hercegovina) - Kraljevac - Split - Šibenik, čime je područje Dalmacije spojeno na bosansko-hercegovačku mrežu i time na središnji i istočni sustav 110 kV tadašnje države.

U pogon puštena preostala dva agregata u HE Vinodol te je ostvarena konačna snaga od 84 MW. To je prva elektrana u Hrvatskoj građena za elektroenergetski sustav u cjelini, a ne za lokalne potrebe; kralježnica tog sustava je vod 110 kV Vinodol-Rakitje, koji je povezao središnju Hrvatsku s Istrom i Hrvatskim primorjem.

Stavljen je u pogon prvi agregat HE Vinodol i vod 110 kV Vinodol - Rakitje (Zagreb).

Prelazak voda Brestanica - Sveta Klara na pogonski napon 110 kV.

Izgradnja voda 110 kV Brestanica (Slovenija) - Sveta Klara koji u početku bio pod naponom 35 kV, a kasnije 80 kV.

Pušten je u pogon vod 132 kV Opicina - Matulji (Rijeka) i TS 132/50 kV Matulji te je to godina početka prijenosa električne energije na području današnje Hrvatske.

Povezan Zagreb i Karlovac vodom duljine 55 kilometara, napona 30 kV, radi međusobnog dopunjavanja hidroelektrične proizvodnje u Karlovcu (HE Ozalj, tadašnje snage 3,5 MVA) i termoelektrične proizvodnje u Zagrebu (tada 44,5 MVA instalirane snage).

Pušten u pogon 60 kV dalekovod HE Kraljevac - Dugi Rat

Pušten u pogon 30 kV dalekovod HE Miljacka - Šibenik

Pušten u pogon 15 kV dalekovod HE Jaruga - Šibenik

28. kolovoza proradila hidroelektrana Krka (320 kVA, 42 Hz), vod duljine 11 kilometara, napona 3 kV i transformacija u gradu Šibeniku na napon 110 V. Elektrana proizvodi izmjeničnu energiju, prenosi se visokim naponom na daljinu, transformira i distribuira na niskom naponu. Taj datum obilježava se kao Dan Hrvatske elektroprivrede.